Kako vam zvuči činjenica da postojanje vazduha vezujemo za vetar? Kada nema njega, vazduh zapravo i ne primećujemo.
Milijarde molekula gasa neprestano udaraju po ljudima i svemu ostalom na Zemlji iako mi toga nismo svesni. Težina vazduha se meri na osnovu veličine pritiska kojim on deluje na predmete na Zemlji. Pravilo je da što je nadmorska visina veća, to je vazduh ređi.
Živi svet na Zemlji razvio se tako da može udobno da živi na površini ili blizu nje, sa pritiskom vazduha baš ovolikim koliki jeste. Neke okeanske životinje i biljke razvile su se da podnesu mnogo više pritiske, u dubinama pod zajedničkom težinom atmosfere i okeana.
Druge planete imaju atmosferu čija je težina različita ili gotovo uopšte nemaju atmosferu. Na primer, Merkur ima retku, jedva primetnu atmosferu sastavljenu uglavnom od gasovitog natrijuma. Venera je obavijena ubitačno gustim slojem gasovitog ugljen-dioksida. Kad bi čovek pokušao da šeta po nekoj ravnici na Veneri, osećao bi se kao da hoda po dnu bazena. Jupiter, gasoviti džin u spoljnom delu Sunčevog sistema, ima atmosferu čiji je vazdušni pritisak još veći. Nasuprot tome, na Marsu je vazduh, koji se takođe sastoji uglavnom od molekula ugljen-dioksida, veoma redak.
Vazduh je mnogo kompleksniji pojam nego što ste mislili, zar ne?
Milijarde molekula gasa neprestano udaraju po ljudima i svemu ostalom na Zemlji iako mi toga nismo svesni. Težina vazduha se meri na osnovu veličine pritiska kojim on deluje na predmete na Zemlji. Pravilo je da što je nadmorska visina veća, to je vazduh ređi.
Živi svet na Zemlji razvio se tako da može udobno da živi na površini ili blizu nje, sa pritiskom vazduha baš ovolikim koliki jeste. Neke okeanske životinje i biljke razvile su se da podnesu mnogo više pritiske, u dubinama pod zajedničkom težinom atmosfere i okeana.
Druge planete imaju atmosferu čija je težina različita ili gotovo uopšte nemaju atmosferu. Na primer, Merkur ima retku, jedva primetnu atmosferu sastavljenu uglavnom od gasovitog natrijuma. Venera je obavijena ubitačno gustim slojem gasovitog ugljen-dioksida. Kad bi čovek pokušao da šeta po nekoj ravnici na Veneri, osećao bi se kao da hoda po dnu bazena. Jupiter, gasoviti džin u spoljnom delu Sunčevog sistema, ima atmosferu čiji je vazdušni pritisak još veći. Nasuprot tome, na Marsu je vazduh, koji se takođe sastoji uglavnom od molekula ugljen-dioksida, veoma redak.
Vazduh je mnogo kompleksniji pojam nego što ste mislili, zar ne?
Comments
Post a Comment